Merchandise Novosti Akcije

Sve što trebate znati o mineralnim gnojivima

Sve što trebate znati o mineralnim gnojivima

Mineralna gnojiva nastaju iz zraka, plinova ili minerala koji se ekstrahiraju odnosno vade iz stijena.  Hranjive tvari se kod mineralnog gnojiva klasificiraju kraticama kao što je NPK što označava: dušik (nitrogen), fosfor (phosphorus) i kalij (potassium). Zajedničkim djelovanjem na biljku osiguravaju pravilan rast, razvoj i sazrijevanje te prinos.

Glavna prednost mineralnih gnojiva ispred organskih je to što im možemo točno odrediti sastav odnosno postotak nutritivnih sastojaka koji će se direktno apsorbirati. 

Mineralno gnojivo ima izvor u zraku ili mineralima iz stijena, dok organsko gnojivo ima biljno ili životinjsko podrijetlo. Također, postoji i kombinacija ove dvije vrste gnojiva (organo - mineralno gnojivo) koje je spoj brzo i sporo otpuštajućih nutrijenata iz organskog i mineralnog gnojiva.

Prodaja mineralna gnojiva

Kupite mineralna gnojiva ili se obratite našim stručnjacima.

Prednosti i mane mineralnog gnojiva

Prednost mineralnog gnojiva je u cijeni te mogučnosti direktne apsorpcije u korijenje budući da se nutrijenti nalaze u “čistom” obliku, a sastav je određen kemijski sa 100% preciznošću.

Korištenjem mineralnog gnojiva, kao i organskog, biljke rastu brže te je postotak prinosa viši. 

Većina mineralnih gnojiva na tržištu dolazi uz mješavinu različitih spojeva za balansiranje i pH stabilizaciju te se uz gnojiva gotovo uvijek mogu kupiti digitalni mjerači.

Naime, kod korištenja većine mineralnih gnojiva potrebno mjeriti pH i EC vode jer mineralna gnojiva mogu povećati kiselost tla što može narušiti cjelokupno zdravlje biljke.

Ovakav tip gnojiva je izvrstan za biljku, no najčešće ne i za medij u kojem biljka raste. Razlog tome je zato što mineralna gnojiva ne hrane mikrosvijet (bakterije, gljivice i kvasce) te ne podižu kvalitetu tla kao što je to slučaj kod organskih gnojiva.

Kako se proizvodi mineralno gnojivo i u kojim oblicima dolazi

Mineralna gnojiva najčešće dolaze u granulama ili u tekućem obliku s nutrijentima topivima u vodi, a primjenjuju se u kombinaciji s vodom za zalijevanje na sobnoj temperaturi.

Mineralna gnojiva

Proizvodi se industrijski različitim metodama koje kemijske reakcije između različitih prirodnih elemenata i plinova te ekstrakcije minerala iz stijena.

17 ključnih makro i mikro nutrijenata za pravilan rast i razvoj biljke:

Makronutrijenti: dušik, fosfor, kalij, kalcij, sumpor, magnezij, kisik, vodik, ugljik.
Mikronutrijenti:
željezo, bor, klor, mangan, cink, bakar, molibden i nikal.

Koristite grablja s mineralnim gnojivima

Dušik 

Zrak je u većinskom postotku dušik (78%),  no biljke ne mogu crpiti hranjive tvari direktno iz zraka, već dušik unose preko korijena. Mineralno gnojivo u obliku amonijevog nitrata svojim sastavom osigurava biljkama dostatnu količinu dušika, a proizvodi se miješanjem dušika iz zraka i vodika iz prirodnog plina čime se dobiva amonijak/amonijev nitrat.

Kalij 

Kemijski element koji se formirao kroz milijune godina u starim vodenim koritima. Kalij se apsorbira u biljci u obliku kalijevog nitrata, sulfata ili kalijevog klorida koji nalikuje natrij kloridu - kuhinjskoj soli.

Samo nazivlje kalija (potassium) - ''potash'' govori nam o podrijetlu kalijevog klorida koji se nalazi u pepelu pra stabala u naslagama tla. 

Zemlje bogate izvorima kalija su Rusija, Bjelorusija, Kina i Kanada.

Fosfati 

Spojevi fosfora koji se nalaze u netopivim stijenama kalcijevog fosfata. Biljkama je fosfor najbitniji kod stvaranja ploda/cvijeta, a dostupan im je isključivo u obliku superfosfata,  monoamonijevog fosfata ili polifosfata.

Sekundarni makronutrijenti poput sumpora, kalcija i magnezija i ostali mikronutrijenti se dodaju u kombinaciji s primarnim makronutrijentima. 

Sumpor

Najčešće se dodaje u obliku vrlo popularne urea-e ili u obliku kalij magnezijevog sulfata odnosno kalijevog sulfata, a kao element je vrlo važan za proces fotosinteze.

Kalcij

Kalcij se u velikim koncentracijama može pronaći u stijenama (vapno i gips), a u biljku se apsorbira u obliku kalcijevog nitrata.

Magnezij

Najčešće dolazi iz minerala zvanog kiserit, a biljka ga apsorbira u obliku magnezijevog sulfata.

Slično kao i kod kalcija, najčešće se koristi ukoliko je voda “meka” - ako ne sadrži dovoljno minerala.

Preporučujemo čitanje: